Poslovne prilike povezane sa zaštitom okoliša u ovom trenutku su najveći potencijal za izlazak Hrvatske iz krize, pokazuju analize ekoloških stavova i ponašanja građana u Nacionalnom indeksu sreće (NIS) kao i iskustva gospodarstvenika predstavljena danas na okruglom stolu "Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?".
Istraživanje NIS-a provedeno je tijekom listopada i studenog prošle godine na uzorku od 508 osoba, a analiza pojedinih elemenata komponente ekološkog ponašanja pokazuje kako su kod građana najprisutnija ponašanja vezana uz financijsku korist: odnošenje PVC ili staklene ambalaže na otkupna mjesta (80,9 posto) i štedljivo korištenje vode (80,5 posto). Slijedi skupljanje papira (57,3 posto), razdvajanje organskog od neorganskog otpada (42,5 posto), korištenje štedljivih žarulja (42 posto) te korištenje javnog prijevoza ili bicikla umjesto automobila (39,8 posto).
Najviše ispitanika smatra da je osiguranje zdravog i kvalitetnog okoliša zadaća svakog pojedinca osobno (67 posto), 56 posto ih smatra da je to zadaća države, 37 posto da je to zadaća tvrtki koje onečišćuju okoliš, 33 posto smatra to zadaćom udruga u području zaštite okoliša, a 0,6 posto zadaćom gradova ili općina.
Da stanje okoliša nema nikakav utjecaj na njihovo zdravlje smatra 25 posto građana, dok ih po 32 posto smatra kako ima pozitivan odnosno negativan utjecaj. Analiza demografskih pokazatelja ukazuje na to da mladi imaju neutralnije stavove po pitanju ekologije od starijih te smatraju da stanje okoliša nema nikakav utjecaj na njih osobno.
Više građana smatra da će budućnost Hrvatske vezano uz stanje okoliša biti bolja (38 posto) nego lošija (27 posto).
Po mišljenju građana, u budućnosti će na poboljšanje stanja okoliša najviše utjecati promjene ponašanja pojedinaca (44,3 posto), a tek 20 posto ih smatra da će na poboljšanje utjecati učinkovitije provođenje pravnih propisa u području zaštite okoliša.
Analizirajući rezultate istraživanja NIS-a te zaključak istraživanja koji govori o većoj osviještenosti građana za ekologiju, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode i saborska zastupnica Mirela Holy istaknula je da odgovori dani u anketi proizlaze iz očekivanja građana kako treba odgovoriti te ne predstavljaju rezultat onoga što ljudi stvarno čine.
"U Hrvatskoj je politika zaštite okoliša nespretno kreirana", ustvrdila je Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj i članica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite i okoliša. Takva politika stvara velike troškove te zaboravlja poticajni moment, dodala je.
Pomoćnik ministra gospodarstva za investicije Darko Lorencin osvrnuo se na prijedlog zakona o strateškim investicijama i njegov utjecaj na okoliš rekavši da bi prema tom zakonu svi pozitivni zakonski propisi koji reguliraju područje okoliša, građenja, koncesija, javnog vodnog dobra i dr. trebali ostati na snazi.
"Jedino što mi gradimo je realizacija procedure projekata - od prijedloga, proglašenja strateškog značaja i prethodnog stavljanja na listu projekata", rekao je, dodavši da je takvo propisivanje rokova i puta kojim projekti prolaze "ključno za njihovu realizaciju".
Napomenuo je da će tim zakonom određene odluke, koje su ranije donosili resori, institucije i nadležna ministarstva, biti izdignuta na razinu vlade.
Okrugli stol organizirali su Allianz i magazin Banka koji s agencijom Hendal od veljače 2010. provode istraživanje Nacionalni indeks sreće u kojemu građani kroz devet komponenti ocjenjuju kvalitetu života u Hrvatskoj.
(H
↧