Nuklearna elektrana Krško (NEK) ponovno je u pogonu nakon zaustavljanja iz sigurnosnih razloga i radi s 90 posto snage, izvijestio je novinare nakon današnjeg obilaska Nuklearke njezin tehnički direktor Predrag Širola.
Poduzete su sve potrebne mjere kako bi se provjerila oprema i pripremamo se za dugoročni pogon, rekao je Širola novinarima koji su u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje, u suradnji sa slovenskim kolegama i Upravom NEK-a, posjetili NE Krško.
Nuklearka je nakon redovnog remonta (koji je počeo početkom listopada) ponovno priključena na mrežu 19. studenoga, no automatski je zaustavljena 23. studenoga zbog neodgovarajućeg rada novog sustava za mjerenje temperature reaktorskog hladila, a ponovno je priključena na mrežu 25. studenoga.
Tijekom remonta uočena su i mehanička oštećenja nekoliko gorivih elemenata, a član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić pojašnjava kako se u reaktoru odlomio jedan gorivi element, a analizom je utvrđeno da je do toga došlo zbog prevelikih vibracija koje će se novim tehničkim rješenjem otkloniti pri idućem remontu.
Upitan je li taj događaj povezan s činjenicom da su stanovnicima Krškog prije nekog vremena podijeljene tablete kalijevog jodida, Perharić je odgovorio kako to nije povezano nego je tako učinjeno u skladu s propisima Republike Slovenije radi preventive.
Na prezentaciji za novinare direktor Nuklearne kvalitete NEK-a Darko Kavšek istaknuo je kako NEK radi poštujući najviše sigurnosne standarde pa je mogućnost radioaktivnog zagađenja okoliša svedena na najmanju moguću mjeru.
Upitan o skladištenju nisko i srednjeradioaktivnog otpada, Širola je rekao da će do 2023., do kada je predviđeni radni vijek elektrane, uz velike napore taj otpad biti pospremljen u postojeće kapacitete. U tom smislu se dograđuje prostor, napomenuo je.
Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadran Perinić nakon današnjeg obilaska NEK-a istaknuo je da je uspostavljen vrlo visok stupanj sigurnosti no da uvijek postoji mogućnost iznenadnih i neočekivanih događaja.
Hrvatska je kroz DUZS uspostavila sustav zbrinjavanja i sklanjanja ljudi, postupci i mjere su razrađeni dođe li do nesreće u nuklarci na područjima koja bi mogla biti ugrožena radioaktivnom prašinom. Grad Zagreb i DUZS su nedavno u optjecaj pustili informativni letak, a iako nema opasnosti, dobro je da se građani educiraju što i kako treba učiniti pa tako i u slučaju radiološkonuklearne opasnosti, rekao je Perinić.
Ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu i radiološku sigurnost RH Saša Medaković podsjetio je da je prije tjedan dana donesen zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koja predviđa izradu strategije i provedbenog programa kojim će se definirati rokovi kada i kako i koje obveze Hrvatska treba izvršiti.
Po njegovim riječima, konačni rok za preuzimanje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane je 2023. godina što je definirano međudržavnim ugovorom Hrvatske i Slovenije. Od kada je donesen taj sporazum Hrvatska aktivno sudjeluje u izradi zajedničkog programa koji predviđa jedno odlagalište na području Hrvatske ili Slovenije. U međuvremenu je Slovenija odlučila razvijati svoj program bez Hrvatske pa obje strane svoje obveze rješavaju zasebno. Hrvatska prati potreban tempo i skuplja financijska sredstva potrebna za rješavanje problema i trenutno za tu namjenu raspolaže s oko 150 milijuna eura, istaknuo je Medaković.
NE Krško je u vlasništvu slovenske GEN Energije i hrvatskog HEP-a (svaki po 50 posto), u komercijalnom je radu od 1983. godine i predviđeni joj je radni vijek do 2023.
Bruto snaga elektrane je 727 megavata, godišnji prosjek proizvodnje oko 5,5 teravatsati (ili 5,5 milijardi kilovatsati), a ciljana pogonska učinkovitost oko 88 posto. Takva proizvodnost omogućena je ulaganjima u proteklih deset godina, rekao je Kavšek.
Akcijskim planom do 2018. radit će se na produljenju radnog vijeka nuklearke i sigurnosti eksploatacije za još deset odnosno ukupno 20 godina.
(H
↧