«Prof. dr. Svetozar Livada bezobrazno je iskoristio priliku da u recenziji knjige Ivana Maslaka 'Sisačka udarna četa' iznese svoja velikosrpska stajališta. Upravo je sramotno da korisiti Maslakovu knjigu za iznošenje svoje mržnje prema hrvatskoj državi i narodu, državi koju je branio od velikosrpske agresije upravo autor ove knjige kao dragovoljac Domovinskog rata." Tom riječima započinje priopćenje Ivana Maslaka mlađeg, sina autora knjige 'Sisačka udarna četa', pročitano u utorak navečer u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Sisku na promociji knjige njegova oca, koju je izdala sisačka organizacija antifašista «Brezovica". Ivan Maslak mlađi, proslavljeni hrvatski košarkaš iz osamdesetih, silno se trudio da rukopis njegova oca ostane sačuvan i da ugleda svjetlo dana, jer svjedoči o prešućenoj povijesti, o hrabrosti i domoljublju Hrvata sisačke Posavine i Pokuplja u NOB-u. «Zato je šteta što je profesor Livada svojom recenzijom pokvario radost čitanja ove knjige sisačkog partizana Hrvata, kodnog imena «partizan Jovica". Pisanje o knjizi mojeg oca o događajima iz Drugog svjetskog rata, on koristi da bi govorio o stradanju Srba za vrijeme Domovinskog rata. On o Sisku govori kao o Gradu slučaju, o gradu gdje je ubijena jedna djevojka, djevojka časnika kontraobavještajne službe jugoslavenske vojske. U to vrijeme Srbi pjevaju od Gline do Knina: «Ovo je Srbija... Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića", kaže Ivan Maslak. Nastavlja: «Pa što ako je u Domovinskom ratu bilo i srpskih žrtava. Da nisu krenuli na agresiju na Hrvatsku ne bi žrtava bilo, ni kod njih ni na hrvatskoj strani. Sve dok netko Livadu i njemu slične javno ne prozove, kao što ja činim sada, neće prestati njihovo teroriziranje hrvatske javnosti", zaključuje Ivan Maslak mlađi, sin istoimenog autora knjige, proslavljenog sisačkog partizana i brigadira Hrvatske vojske.
U svojoj relativno kratkoj recenziji prof dr. Svetozar Livada ističe kako «Nakon brisanja memorije antifašizma s tri hiljade spomenika sa svim zavičajnim muzejima i golemom nadgradnjom kulturne baštine. Zatim organiziranim knjigocidom s uništenim preko četiri milijuna knjiga svih mogućih naslova. S uništenim Muizejem Nikole Tesle i miniranjem muzeja pravoslavlja.., memoarski zapis Maslaka čini se kao rađanje nekih novih prava na vlastitu povijest. Jer smo ušli u čudo na povijesnu istinu u kojoj je fra Baković nosilac duhovne obnove. Avaj!" Livada zatim nastavlja kako Sisak kao «industrijski gradić (1941) postaje kolijevka antifašizma. Danas je to više neshvatljivo da je Sisak grad slučaj... Jer Sisak je slučaj što su suci izgubili pravo da sude za ratne zločine ORA, Jodno... Bolujem bol Vere Solar zbog smrti njene kćeri i stotina drugih. Ovaj rukopis trebalo je odavno objaviti... posebno zbog činjenice što država plaća institute koji falsificiraju povijest... Moram istaći da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj nema muzeja Drugog sjvetskog rata, koja nije zaštitila ni jedan koncentracijski klogor kao katastarsku česticu prema međunarodnoj konvenciji koju je potpisala", piše u recenziji recenziji dr. Livade.
Ivan Maslak mlađi kaže kako svatko ima pravo reći što misli, ali nitko nema pravo iskoristiti knjigu njegovog oca, hrvatskog partizan, domoljuba i dragovoljca Domovinskog rata za obračun s Hrvatskom, Hrvatima i Siskom. Ja sam u predgovoru knjizi na zahtjev urednika izbacio podatak kako su 1971. godine sisački velikosrbi optužili mojeg oca za nacionalizam, da je bio proglašen maspokovcom i šikaniran zbog toga. Rekli su mi kako ne treba širiti tenzije, a sada ovo. Meni nisu ni rekli da će Livada pisati recenziju, a njegove teze za zrednike i izdavače očito nisu širenje tenzija. Za mene jesu. Velika je šteta i sramota da je prof. Livada uprljao knjigu koju je moj otac pisao godinama i nije doživio da bude tiskana, a ja ovu knjigu doživljavam kao izvršenje obvezu sina prema ocu, i zato sam još više pogođen, kaže Ivan Maslak mlađi.
Mate Piškor
↧