Hrvatska zbog poteškoća s dugom i deficitom u sljedeće tri do četiri godine neće moći aplicirati za ulazak u eurozonu, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić.
"Očito je da zbog prevelikog duga, teške borbe da dovedemo svoj deficit ispod tri posto BDP-a u sljedećih tri do četiri godine Hrvatska neće moći aplicirati za ulazak u eurozonu. Ostaje nam dug period konsolidacije financija i bitka za gospodarski rast, a gospodarski rast znači dosta ulagača, novih investitora i uspješnih privatizacija", rekao je Linić nakon sastanka ministara financija eurozone.
Na tom sastanku je i formalno donesena odluka o ulasku Latvije u eurozonu od 1. siječnja 2014. godine i u donošenju te odluke prvi put je sudjelovao hrvatski ministar financija. Linić je rekao da ulazak Hrvatske u EU-u i Latvije u eurozonu pokazuje daljnje jačanjje Europe.
On je kazao da se Hrvatska priprema za Postupak pretjeranog deficita (EDP), koji bi Komisija mogla pokrenuti u sljedećem Europskom semestru, novom instrumentu za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.
"Spremamo se za to. Hrvatska je zemlja koja se bori s prevelikom deficitom i sigurno je da će u narednom Europskom semestru ući u taj postupak. Moramo jednostavno zajednički raditi na tome i vidjeti kakve će biti preporuke Europske komisije kako bi u što skorije vrijeme vratili deficit na prihvatljivu razinu", rekao je Linić.
Prema projekcijama Europske komisije iz svibnja ove godine, hrvatski deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3, 8 posto BDP-a trebao povećati na 4,7 posto ove i na 5,6 posto sljedeće godine. Javni dug ove godine trebao bi dosegnuti 57,9 posto, a sljedeće 62,5 posto BDP-a.
Linić je kritizirao "neke stručnjake i opoziciju" zbog načina na koji prikazuju pitanje monetizacije autocesta.
"Moram reći da vrlo teško razumijem tu raspravu jer polako dobivam dojam da će netko spakirati autoceste u kovčege i odnijeti ih izvan Hrvatske", rekao je Linić dodajući da je za građane tu jedino bitna kvaliteta ugovora kojim će se ceste dati u koncesiju, a kvaliteta toga ugovora mjerit će se time koliko će država imati upliva na visinu cestarina i tko je odgovoran za njihovo održavanje.
"Država ne može imati prevelike dugove, a mi smo se nažalost približili dugu od 60 posto BDP-a. U situaciji kada nismo u stanju servisirati kamate, mi ne možemo smanjivati dugove drugačije nego privatizacijskim prihodima i to valjda mora svima biti jasno. U Hrvatskoj tjeramo tvrtke da prodaju imovinu da bi smanjili dugove, građani rasprodaju svoju imovinu, a ovdje je osnovno kakva će biti kvaliteta ugovora o koncesiji. Stoga je poruka građanima jasna - ne plašite se onih stvaraju cirkus i koji vas neobjektivno informiraju. Morate samo pratiti kvalitetu toga ugovora, jer ako netko odgovorno upravlja i ako nisu visoke cestarine građanima je svejedno upravlja li njima država, bilo koji stranac ili domaći investitor", rekao je Linić.
Odluka HEP-a da smanji cijenu energije za Linića je još jedna pozitivna stvar koju donosi članstvo u EU-u.
"Imat ćemo konkurenciju, a ona će građanima donijeti niže cijene. Ono na što moramo paziti jest da i naše tvrtke osposobimo da budu konkurentne kako bismo imali radna mjesta, da i naše tvrtke ulažu i bore se za opstojnost barem na domaćem tržištu. Kada je u pitanju HEP, očito je da proces restrukturiranja nije prošao i da nas to još čeka", rekao je Linić.
(H
↧