Jedan “ovršeni” dječak i dva ozlijeđena muškarca epilog su nemilog događaja od prije nekoliko dana u Kninu.
Nakon razvoda roditelja, malom je Franji sud u travnju odredio da svakog mjeseca provede jednak broj dana i kod oca i kod majke. Otac živi u Kninu, a majka se nakon rastave preselila u drugi grad. Četverogodišnji Franjo tako je sedam dana kod jednog roditelja, sedam kod drugog i to će se nastaviti sve do konačne sudske odluke kome dječak pripada. Tako je barem trebalo biti, no došlo je do problema.
Otac nije htio poštovati tu odluku suda tvrdeći da njegov sin želi biti s njim. Zbog toga su 19. prosinca po njega došli 10-ak policajaca, socijalni radnik, sudski ovrhovoditelj i vozilo Hitne pomoći.
Tog jutra ispred kuće zaustavilo se vozilo djelatnika Centra za socijalnu skrb iz kojeg su izašla dvojica muškaraca i nervozno počela šetati ulicom. Na kućnim vratima pojavio se i dječakov stric Mijo te popričao s njima. Razgovor je skrenuo u neželjenom smjeru, nakon čega je stric ušao u kuću, uzeo fotoaparat i počeo snimati. Učinio je to poučen iskustvom prethodnog neuspješnog oduzimanja djeteta od prije mjesec dana. Uskoro dolaze policija i sudski ovrhovoditelj, izlaze iz vozila, raspoređuju se te opkoljavaju kuću kao da se u njoj skrivaju okorjeli kriminalci.
U jednom trenutku stric se spušta na terasu, kreće prema vratima želeći ući unutra. Pokušava prigrliti dječaka, no tada padaju i kamera i on pod teretom nekoliko policajaca koji ga obaraju - priča nam Drago.
- Uslijedio je zahvat gušenja s leđa sve dok nisam u polusvijesti malaksao i pao na beton. Osjetio sam strahovitu bol u prsima. Vid mi se zamutio i onako vezanog odnijeli su me - opisao nam je dječakov stric.
Otac Drago kaže kako su ga policajci tretirali na jednak način. U jednom trenutku pao je na tlo, udario čelom i onesvijestio se. Kaže kako su ga policajci unijeli u vozilo Hitne pomoći.
- Jedan od policajaca istovremeno hvata dječaka, diže ga i odnosi s terase na ulicu, gdje ga je ugurao u vozilo socijalnog radnika. On ga je grubo primio, zatvorio mu usta i čvrsto ga držao. “Ovršen” je u potkošulji, iako je toga dana u Kninu bilo hladno i vjetrovito, s maksimalno dva Celzijeva stupnja - ispričao je potreseni otac.
U Centru za socijalnu skrb ne vide ništa problematično u svom angažmanu.
- Postupali smo po rješenju o ovrsi. U njoj piše da mora biti prisutan radnik Centra pa smo to poštovali - rekla nam je kratko ravnateljica Josipa Buzdovačić, odbivši komentirati tvrdnju oca da je socijalni radnik djetetu držao ruku preko usta.
Iz PU šibensko-kninske također tvrde da su postupali po rješenju Općinskog suda u Kninu.
- Sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, pružili su pomoć sudskom ovršitelju radi predaje djeteta ovrhoviteljici majci od ovršenika oca. Zbog pružanja aktivnog otpora, odnosno odbijanja postupanja po zakonitoj zapovijedi policijskog službenika, nad 51-godišnjakom i 49-godišnjakom uporabljena su sredstva prisile te je 51-godišnjak lakše ozlijeđen (kad se nekontrolirano bacao po tlu), kao i 49-godišnjak koji se pri svladavanju otpora sam ozlijedio - izjavila je Marica Kosor, glasnogovornica PU.
Otac je prevezen na Odjel akutne psihijatrije u Šibenik, gdje je proveo četiri dana. Pušten je prije Božića. Šira obitelj dječaka Franje, na čelu s njegovim stricem Mijom, primila nas je na Božić. Rekli su nam kako su još u šoku i ne mogu vjerovati da je dijete na silu odvedeno.
- Supruzi nikad nisam uskraćivao njeno pravo da Franjo ode k njoj. Dapače, i prvi put sam dijete pripremio za njen posjet, ali ona ne dolazi kući, već hoće da joj se dijete preda u ustanovi. Iako imam dijagnosticiran PTSP nakon četiri godine HVO-a, nisam nasilan, što govori i dokumentacija, kao i svi koji me poznaju. Želim samo biti ono što jesam: otac i obiteljski čovjek posvećen djeci - rekao je Drago. Kroz suze je dodao kako se Franjo kod njega udebljao četiri kilograma i da sada uopće ne zna gdje mu se dijete nalazi.
Iz Centra za socijalnu skrb u Kninu saznali smo kako je maleni Franjo na sigurnom, s majkom.
- Franjo je maloljetnik i moramo štititi njegovu privatnost pa vam ne možemo dati detaljne informacije. Obitelj je od veljače 2012. pod skrbi našeg centra, a postupci u njihovu slučaju vode se na sudu te su u njihovoj nadležnosti. Mi samo postupamo prema njihovu nalogu - izjavila je ravnateljica Josipa Buzdovačić.
Drago se pak nada da će supruga poštovati odluke suda i da će se Franjo ponovno vratiti. Također nam je rekao kako je podršku dobio od suprugina brata koji ga je odmah došao posjetiti na psihijatriji. Želio je još nešto napomenuti, ali nije mogao.
Užasna je spoznaja da u takvoj situaciji na dispoziciji nije bio dječji psiholog. A država bi prilikom ovrhe djeteta trebala angažirati psihologa kako bi djetetu cijeli proces bio što bezbolniji. Sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić smatra da nije jednostavno odgovoriti na pitanje kako treba postupiti u slučaju ovrhe nad djetetom, no da je izuzetno važno što manje oštetiti dijete.
- Mi kao suci, nažalost nismo na licu mjesta kada se dijete odvaja od jednog roditelja i daje drugome. Koliko je god u našoj moći, prvo onom roditelju koji ne želi predati dijete šaljemo novčanu kaznu, ali ako unatoč toj kazni i dalje ne želi predati dijete, onda kreće ovrha - kaže Peto Kujundžić i napominje da je najteže izabrati način kako pristupiti djetetu. Kao sutkinja smatra da bi odvajanje djeteta od roditelja trebalo provesti bez policije u uniformi, ali da nekada to nije tako lako.
- Ne smijemo dopustiti roditelju koji je odlučio zadržati dijete da bude zaštićen kao medvjed. Smatram da je uz suglasnost neuniformirane policije, predstavnika socijalne skrbi i dječjeg psihologa moguće bezbolno dati dijete onom roditelju kojem treba ići bez sile. Ali nekad je to teško - kaže sutkinja.
S njom se slaže i Gordana Buljan-Flander.
- Mogu reći da je česta pojava da roditelji nakon rastave manipuliraju djetetom - kaže Buljan-Flander. Iz Ureda pravobraniteljice za djecu navode kako se postupak ovrhe vrlo često provodi na neprimjeren način.
- Dužnost je nadležnih službi da dijete primjereno pripreme za promjenu koja će uslijediti. Potrebno je primarno koristiti alternativne metode, kao što su izricanje novčanih ili zatvorskih kazni protiv onih koji odbijaju predati dijete - kažu.JL
↧