Sisak u subotu slavi dva važna povijesna događaja: osnovanje prvog partizanskog odreda 22.lipnja 1941. i pobjedu nad Turcima 22. lipnja 1593. godine. U spomen na prve antifašiste Hrvatske i Europe, u šumi Brezovica, kod spomenika 1. partizanskog odreda, bit će održana središnja državna proslava Dana antifašističke borbe. Proslava se održava pod pokroviteljstvom predsjednika države dr. Ive Josipovića, koji će, zajedno s predsjednikom Sabora Josipom Lekom i izaslanikom premijera, nazočiti proslavi u Brezovici.
U znak sjećanja na veliku pobjedu kršćanske vojske nad Turscima, 22. lipnja prije 420 godina, točno u 14 sati zatvonit će zvona na sisačkoj katedrali. Crkvena zvona prenijla su tadašnjoj Europi vijest o pobjedi nad Turcima, u Zagrebu, katedralna zvona zvone svakog dana u 14 sati od tada, a u sisačkoj katedrali taj je običaj uveden nakon osnivanja Sisačke biskupije. Svečanost u spomen na sve branitelje Siska i Europe, a ponajprije kanonike Zagrebačkog kaptola, organizira Stolni Kaptol Svetog Križa u Sisku. Proslava će započeti u 17 sati molitvom u kapeli Sv. Akacija i deset tisuća mučenika u Gredi (župa Sela) gdje je ban Toma Bakač sa svojim braniteljima poslije bitke neko vrijeme proveo u molitvi. U 18 i 30 sati u sisačkoj katedrali kanonici će moliti Večernju iz Božanskog časoslova, a u 19 sati svečano misno slavlje predvodit će pomoćni biskup zagrebački i prepošt Zagrebačkog Kaptola Ivan Šaško u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem.
M. Piškor
Dan antifašističke borbe kao državni blagdan u Republici Hrvatskoj obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi partizanski odred. Članovi odreda bili su uglavnom Hrvati iz Siska i sisačkog kraja, a osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda, započela je oružana antifašistička borba u Hrvatskoj protiv okupatora Nijemaca i Talijana, te ustaškog režima NDH.
Odred je pri osnivanju imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnici Prvog sisačkog partizanskog odreda bili su: Ivan Altić, Vujo Banjanin, Tomo Benak, Jože Berkopec, Stjepan Bezuh, Dragan Bobetko Maga, Mijo Bobetko, Ankica Brodarec Žganec, Ivo Brodarec, Ivica Bujić, Ksenija Cvetković, Vera Cvetković, Đuro Čaušević, Ivan Čeh, Jandro Čipor, Jakov Čulig, Nada Dimić, Mijo Dobranić Crni, Alojz Dujmić, Milan Đukić Grbe, Martin Filipić, Stjepan Filković, Ivan Gluhak, Mijo Gorički, Ivo Hrelec, Jagica Hrelec Klarić, Slavko Janić, Drago Jerman Talijan, Jurica Kalc, Stjepan Klarić Štefo, Franjo Knebl, Josip Krobot, Mato Kukolić, Katica Kušec Lasić, Marijan Laćan Lazo, Bara Lapčević, Ivan Lapčević, Ivo Lasić, Ivan Lovreković, Krešo Majer, Ana Malina Kuleš, Josip Malina, Ivan Mažar Lukica, Ivan Milković Milek, Đuro Ogulinac, Franjo Ogulinac Seljo, Ivo Ogulinac Globa, Ivan Pavleković Sajko, Mato Pavlinac Đuriš, Đuro Periček Kirija, Ivan Perković Crni, Ivan Perković Ćaće, Marijan Perković, Josip Prša, Drago Radović, Barica Rapić Crna, Stjepan Rujevčić Brk, Josip Selanec, Franjo Smolčić, Tomo Smolčić, Petar Steinburg, Ivan Šajković, Mika Špiljak, Josip Tominac, Tomo Tominac Josipov, Tomo Tominac Cestar, Vlado Trstenjak Brcko, Stjepan Tuđman Štefek, Stjepan Tumpić, Ivan Turkalj, Josip Tuškanec, Jagica Vužić Tuškanec, Drago Žuk Braco, Franjo Žuk i Pero Žuk.
Odred je djelovao na području Siska tri mjeseca, nakon čega je, izvlačeći se iz okruženja jakih ustaških snaga, preko Save, 21. rujna 1941. godine prešao na Baniju.
M. Piškor
↧