Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno odmah nakon objave rezultata drugog kruga lokalnih izbora, dok su se čelnici obiju vodećih stranaka proglašavali pobjednicima izbora, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremeni mjesečni rast potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a nastavljen je trend rasta potpore HNS-u. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji godinu i pol dana nakon posljednjih parlamentarnih izbora.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom lipnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 23,9 posto izbora (prema prošlomjesečnih 24,8%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka, ali sa sve manjom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ-u je nakon izbora za Europski parlament, kao i lokalnih izbora, povećana izborna potpora koja sada iznosi 20,8 posto (pema 19,5% iz svibnja, odnosno 17,1% iz lanjskog lipnja). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 8,8 posto (prema 9% iz svibnja; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2%). Izborna kampanja za lokalne izbore, ali i promjena na stranačkom vrhu povećao je izbor HNS-a u posljednja tri mjesečna istraživanja (u lipnju 4,2%, u svibnju 3,3%, u travnju 2,8%, dok je u ožujku popora bila svega 2,6%). HSS je peti s izborom od 2,8 posto, a slijedi HDSSB s 1,9%. HSP dr. Ante Starčević je sedmi s 1,8%, dok je "obični" HSP na 1,6% izborne podrške. Pet se stranaka natiskalo između 1% i 1,5% (Nezavisna lista Ivana Grubišića 1,5%, HSLS 1,4%, IDS i HSU po 1,3%, Hrast 1,1% i BUZ 1%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,4. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (25,3%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupne populacije).
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 41,3% izbora (prošli mjesec 43,9%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici ministar financija Slavko Linić s izborom od 5,7% što je vidljiv rast izbora u odnosu na prošlomjesečnih 2,4%. Dragutin Lesar je sada treći s izborom od 5,4% (prošli mjesec 7,2%). Izborna kampanja u Zagrebu i pobjeda povećali su izbor Milana Bandića za najpozitivnijeg hrvatskog političara sa svibanjskih 2,2% na sadašnjih 5,1%. Još je samo Ruža Tomašić zabilježila rast izbora za najpozitivniju političku osobu u zemlji s 3,3% na 4,9%. Šesto mjesto drži hrvatski premijer Milanović s izborom od 4,3% (prema 11,6% prije godinu dana), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,1% izbora na osmom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Vesna Pusić s 2,9%, Ivan Grubišić s 2% i Jadranka Kosor s 1,2% izbora.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,5 posto izbora (prema svibanjskih 29,6%). Zoranu Milanoviću na drugom je mjestu s vidljivijim porastom izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara koji sada iznosi 19 posto (prema 16,4% iz svibnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,6% prema 13,2% iz svibnja). Slavko Linić s izborom od 9,8 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 6,5 posto. Željko Kerum je peti s izborom od 2,7%, a slijedi ga bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić s 2,5% izbora. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ruža Tomašić s 2%, Željko Jovanović s 0,9% i Vesna Pusić s 0,7% izbora.
↧
